Srpska književnost i jezik (IAS)

Studijski program integrisanih akademskih studija Srpska književnost i jezik pripada polju društveno-humanističkih nauka i naučnoj oblasti filološke nauke. Struktura, obim i sadržaj studijskog programa usaglašeni su sa odredbama Zakona o visokom obrazovanju Republike Srbije, kao i Zakona o nacionalnom okviru kvalifikacija Republike Srbije. Ovaj studijski program čine petogodišnje studije (deset semestara), čemu odgovara 300 ESPB bodova. Nakon završenih studija stiče se izlazno zvanje: master filolog (srbista).

Ciljevi studijskog programa:
Ciljevi studijskog programa integrisanih akademskih studija Srpska književnost i jezik su obrazovanje i osposobljavanje stručnjaka za poslove koji zahtevaju univerzitetski nivo znanja i veština iz oblasti srpske književnosti i jezika, lingvističkih disciplina, kao i sticanje kompetencija koje omogućavaju upis na studije narednog stepena obrazovanja. Po završetku studija, student je osposobljen i za samostalni rad u nastavi književnosti i jezika u osnovnim, srednjim stručnim školama i gimnazijama, za lektorske poslove, za rad u bibliotekama, za druge delatnosti koje zahtevaju temeljno poznavanje književnosti i jezika, za učestvovanje u naučnim i multidisiciplinarnim istraživanjima, kao i za nastavak obrazovanja na doktorskim akademskim studijama. U skladu sa jednim od ciljeva – rad u školama, program je prilagođen važećoj zakonskoj regulativi o zapošljavanju profesora u osnovnim i srednjim školama i usklađen sa politikom reformi visokog obrazovanja u Republici Srbiji. Po završetku ovih studija, studenti su takođe osposobljeni za obavljanje delatnosti u medijskim i izdavačkim kućama i institucijama kulture; rad u oblasti informatike, advertajzinga i komunikacija, npr. kopirajteri (copywriter), veb-kopirajteri (web copywriter) ili medija edukatori (mediaeducator). Struktura, obim i sadržaj studijskog programa usklađeni su savremenim naučnim tokovima filoloških discilina (srpska, južnoslovenska i slavistička filologija). Studijski program obuhvata obavezne i izborne predmete, a oba tipa predmeta zastupljena su u svim podoblastima: istorija srpske i svetske književnosti, savremena južnoslovenska književnost, teorija književnosti i metodologija proučavanja književnosti, istorija srpskog jezika, savremeni srpski jezik, psihologija, pedagogija, metodika. U nastavi se prezentuju aktuelni naučni rezultati iz domena srbistike, slavistike, lingvistike i komparatistike. U okviru izbornih blokova studentima je omogućeno da ovladaju jednim od svetskih jezika, da se uže usmeravaju na oblasti jezika/književnosti koje ih posebno interesuju, odnosno da steknu znanja i kompetencije za rad u osnovnim i srednjim školama (pedagoški, psihološki i metodički predmeti, kao i obavezna pedagoško-metodička praksa to im omogućavaju). Takođe, i stručna praksa osmišljena je u cilju sticanja kompetencija budućih svršenih studenata: razvoja sposobnosti kritičkog mišljenja i pristupa u istraživačkom procesu, ovladavanje veštinama neophodnim za obavljanje visokostručnih, upravljačkih i analitičkih poslova iz veoma širokog područja filologije, književnosti i komunikologije; sposobnosti razumevanja, izlaganja, kritičke analize, sinteze i rešavanja problema u oblasti filoloških nauka; sposobnosti prezentovanja svoga rada; kreativno korišćenje savremenih informacionih i komunikacionih tehnologija i sl. Studijski program uključuje četiri tipa predmeta: akademsko-opšteobrazovni, teorijsko- metodološki, naučno-stručni i stručno-aplikativni. Uspostavljena je horizontalna i vertikalna korelacija i kod sinhonijskih i kod dijahronijskih književnonaučnih i linvističkih disciplina, koje se izučavaju na predmetima. Oblici i metode izvođenja nastave, usmereni prvenstveno na ishode učenja, uslovljeni su tipom predmeta i časa: predavanja (monološka, dijaloška, interaktivna, tekst-metoda, metoda demonstracije), vežbe (dijaloška, interaktivna, tekst-metoda, radionice, seminari), stručna praksa (u institucijama kulture, medija, hospitovanje) i konsultativna nastava. Aktivna nastava se ostvaruje putem predavanja, vežbi, konsultacija, mentorskog rada. Nastava se ostvaruje kroz stalni kontakt studenata sa nastavnicima i saradnicima. Studenti se podstiču i usmeravaju da koriste savremenu literaturu, digitalne izvore znanja i nove tehnologije, da razvijaju interdisciplinarnu i interkulturalnu svest, kao i analitičko, stvaralačko i kritičko mišljenje. Kroz dinamičnu, interaktivnu i intelektualno podsticajnu nastavu, studenti se obučavaju da primenjuju znanja, da problemski sagledavaju književne i jezičke pojave, kao i da aktivno učestvuju u razmeni znanja i drugim oblicima saradnje kako međusobno, tako i sa nastavnim osobljem. Upis kandidata se vrši na osnovu konkursa koji raspisuje DUNP, a sprovodi Departman za filološke nauke. Na ovaj studijski program mogu se upisati kandidati koji imaju srednje četvorogodišnje obrazovanje, položen kvalifikacioni ispit, kao i odgovarajuće mesto na rang-listi u okviru odobrene upisne kvote. Na prijemnom ispitu za smer Srpska književnost i jezik polaže se test iz predmeta: srpski jezik i književnost (dok ne počne ralizacija projekta Državna matura). Uslovi upisa na studijski program i drugi bitni elementi studijskog programa i režima studija propisani su Statutom, Pravilnikom o pravilima studija i Pravilnikom o upisu studenata na studijske programe DUNP-a. Sadržaj studijskog programa, pravila studiranja, prava i obaveze studenata i druga pitanja od značaja za izvođenje studijskog programa objavljuju se svake godine kao posebna publikacija, a dostupni su i u elektronskom obliku. Opšti uslovi za prelazak s drugih studijskih programa srodnih oblasti studija utvrđuju se prema aktima Univerziteta, odnosno važećem studijskom programu Srpska književnost i jezik. Budući da je ovaj studijski program kompatibilan sa drugim srbističkim i slavističkim studijama u našoj zemlji i inostranstvu, moguća je mobilnost studenata.

Prilozi za Standard 1:
Prilog 1.1. Publikacija ustanove (u štampanom i elektronskom obliku, sajt institucije)
Prilog 1.2. Statut Državnog univerziteta u Novom Pazaru
Prilog 1.3. Pravilnik o upisu studenata na studijske programe Državnog univerziteta u Novom Pazaru
Prilog 1.4. Pravilnik o obavljanju stručne prakse studenata Državnog univerziteta u Novom Pazaru
Prilog 1.5. Pravilnik o primeni ESPB sistema bodovanja na Državnom univerzitetu u Novom Pazaru
Prilog 1.6. Pravilnik o mobilnosti studenata, prenošenju ESPB bodova i priznavanju ispita

Osnovna svrha studijskog programa integrisanih akademskih studija Srpska književnost i jezik jeste obrazovanje studenata za zvanje master filologa srbiste, koji je osposobljen da:
– realizuje nastavu srpskog jezika i književnosti u vaspitno-obrazovnim ustanovama (osnovno i srednjoškolsko obrazovanje);
– obavlja različite poslove u ustanovama kulture (biblioteke, kulturni centri, izdavaštvo) i javnog informisanja (štampani i elektronski mediji);
– radi kao lektor srpskog jezika u stranim lektoratima;
– bavi se kulturnim delatnostima (kulturni radnik i saradnik u različitim kulturnim centrima i ustanovama);
– radi u bibliotekama i arhivima.
Svrha realizacije ovog studijskog programa jeste da se formira kompetentan kadar koji je osposobljen da:
– podstiče razvoj izučavanja srpske književnosti i jezika, kao i filologije, lingvistike i teorije književnosti uopšte;
– unapređuje nastavu srpskog jezika i književnosti, kao i da u saradnji sa izdavačkim kućama učestvuje u vrednovanju i kreiranju udžbenika i drugih didaktičkih sredstava namenjenih za osnovnu i srednju školu;
– kritički procenjuje tekuću književnu produkciju i naučna istraživanja u vezi s njom, kako u zemlji tako i inostranstvu;
– podiže jezičku kulturu u društvu;
– promoviše nacionalnu književnost i jezik na međunarodnom nivou;
– participira u drušvenom životu svoje uže i šire sredine, doprinoseći izgradnji multikulturne svesti, uspostavljanju interkulturnog dijaloga, kao i širenju duha tolerancije prema drugačijem mišljenju. Studijski program integrisanih akademskih studija Srpska književnost i jezik kod studenata, budućih filologa, razvija svest o mestu srpske književnosti i jezika unutar konteksta evropske i svetske kulturne baštine i uloge jezika u svim vidovima komunikacije u oblasti obrazovanja i nauke. Realizacijom ovog studijskog programa omogućava se sticanje nastavničkih kompetencija neophodnih za uključivanje svršenih studenata u nastavni proces, zatim sticanje naučnih i stručnih kompetencija potrebnih za tumačenje lingvističke i književne građe i njihovog mesta u kulturološkom, informatičkom i društvenom kontekstu. Studentima je omogućeno sticanje i izgrađivanje komunikacijskih veština, timskog duha, kulturne svesti, kritičkog i samokritičkog pristupa radu, sposobnosti snalaženja u problemskim situacijama, sposobnosti učenja i samostalnog unapređivanja sopstvenih strategija učenja. Sve napred navedene kompetencije su u skladu sa osnovnim ciljevima sadržanim u Statutu Državnog univerziteta u Novom Pazaru, te je na taj način obezbeđena usaglašenost svrhe studijskog programa i osnovnih zadataka i ciljeva ustanove. Savladavanjem studijskog programa integrisanih akademskih studija Srpska književnost i jezik, studenti se pripremaju za kompetentno uključivanje u tržište rada u našoj državi i inostranstvu.
Prilozi za Standard 2:
Prilog 1.1. Publikacija ustanove (u štampanom ili elektronskom obliku, sajt institucije).

Studijski program specifiran je tako da svršeni studenti njegovim savladavanjem stiču visoko specijalizovana akademska i/ili stručna znanja i veštine iz oblasti filoloških nauka. Pored toga, stiču i specifične kompetencije, specificirane od strane vodećih filoloških fakulteta i škola koje se bave obrazovanjem na nivou osnovnih i master akademskih studija. Usvajanje teorijskih i praktičnih znanja studentu omogućava samostalni rad, dalje profesionalno usavršavanje i nastavak školovanja.
Opšte kompetencije koje student stiče završetkom studijskog programa odnose se na:
– osposobljenost za vaspitno-obrazovni rad u osnovnim i srednjim školama;
– analizu, sintezu i predviđanje rešenja problema u oblasti filoloških nauka;
– analizu, sintezu i predviđanje rešenja problema u vaspitno-obrazovnom radu;
– primenu stečenih znanja u praksi;
– razvoj komunikacionih sposobnosti i spretnosti, kao i saradnju sa užim socijalnim i međunarodnim okruženjem;
– profesionalnu etičnost;
– temeljno poznavanje i razumevanje disciplina iz oblasti filologije i književnosti;
– povezivanje znanja iz različitih oblasti i njihovu primenu;
– razvoj kritičkog i samokritičkog mišljenja i pristupa;
– ovladavanje metodama, postupcima i procesima istraživanja;
– kreativno korišćenje savremene informacione i komunikacione tehnologije;
– korišćenje literature u skladu sa potrebom širenja svojih znanja.
Završetkom studijskog programa studenti stiču predmetno-specifične kompetencije iz svih osnovnih oblasti filoloških nauka. Pored književno- teorijskih znanja, studenti stiču znanja i o poetičkim odlikama pojedinih epoha, pravaca, žanrova i autora srpske primarno, ali i autora južnoslovenskih i svetske književnosti. Svršeni studenti osposobljeni su za samostalnu analizu književnih tekstova, vladaju osnovnim znanjima o jeziku kao sistemu znakova i osnovnom sredstvu komunikacije, te su osposobljeni za akademsko istraživanje, čitanje i pisanje. Ovladavaju i znanjima o elementima nacionalne kulture, te stiču i interkulturne kompetencije. Pored predmetno-specifičnih kompetencija, poseduju znanja i iz pedagoško-psiholoških nauka, neophodnih za rad u vaspitno- obrazovnim ustanovama. Zahvaljujući vežbama, aktivnim i interaktivnim metodama rada u nastavnom procesu, metodičkoj praksi u školama, te stručnoj praksi, diplomirani studenti biće osposobljeni za primenu stečenih znanja u praktičnom radu i za razvijanje kooperativnosti, kreativnosti i kritičkog mišljenja.
Nakon završenih integrisanih studija student će moći da:
– definiše i tumači lingvističke pojmove po pojedinim disciplinama, od fonetike i fonologije, preko morfologije, sintakse, leksikologije i pragmatike, do specifičnijih oblasti srpskog jezika;
– interpretira i jezički analizira tekstove na različitim lingvističkim nivoima;
– prepoznaje, opisuje i analizira književna dela iz različitih perioda srpske, južnoslovenskih i svetske književnosti;
– samostalno koristi relevantnu literaturu iz oblasti književnih nauka i postignuto teorijsko znanje i poznavanje književnih dela iskazuje u pisanoj i govornoj formi;
– poseduje metodička i pedagoška znanja, veštine i stavove potrebne za nastavu srpskog jezika;
– služi se tehničkim pomagalima kao što su kompjuterski programi potrebni za obradu teksta;
– radi u grupi na istraživanju određenih tema i poseduje sposobnost prezentovanja rezultata istraživanja.
Evidencija:
Prilog 4.1. Dodatak diplomi
Prilog 4.2. Mapiranje predmeta na osnovu ishoda učenja