Vaspitač u predškolskim ustanovama (OAS)

Studijski program Vaspitač u predškolskim ustanovama je koncipiran kao program formalnog obrazovanja vaspitača dece predškolskog uzrasta kroz 1. stepen akademskih studija, u trajanju od četiri školske godine, kroz 8. semestara (240 ESPB). Student završava studije izradom i odbranom završnog rada i stiče stručni naziv Diplomirani vaspitač. Ovaj studijski program koncipiran je tako da udovoljava zahtevima razvoja savremenog obrazovanja, a to znači da se vodilo računa o tome da bude u skladu s bolonjskim procesom, a time je i kompatibilan s istorodnim studijskim programima evropskog obrazovanog prostora.

Struktura ovog studijskog programa rađena je u skladu sa pedagoškim pravilima za strukturiranje kurikuluma. Vođeno je računa o: postojanju logične veze između nastavnih predmeta; horizontalnoj povezanosti nastavnih predmeta (obaveznih i izbornih); vertikalnoj povezanosti nastavnih predmeta kroz semestre; postepenoj specijalizaciji predmeta; predmetnoj korelaciji, radi boljeg transfera znanja studenata; obezbeđivanju optimalnog vremena za pedagošku praksu studenata; daljem osposobljavanju za samostalna istraživanja u okviru realne pedagoške prakse. U strukturi studijskog programa su: obavezni predmeti, izborni predmeti, pedagoška praksa i završni rad.

Cilj studijskog programa je usmeren na sticanje neophodnih kompetencija za profesiju vaspitač u predškolskim ustanovama kroz obrazovni proces, u kojem je pored sticanja teorijskog znanja, težište stavljeno i na sticanje praktičnih veština iz domena vaspitanja dece predškolskog uzrasta, te da svršeni studenti, koji steknu zvanje Diplomirani vaspitač budu osposobljeni i kompetentni da profesionalno obavljaju svoj posao u ustanovama u kojima postoji potreba za njihovom angažovanjem.

Program obaveznih i izbornih predmeta je oblikovan na osnovu savremenih naučnih i stručnih saznanja, Opštih osnova predškolskog programa (Godine uzleta) i Standarda kompetencija vaspitača i njihovog profesionalnog razvoja, radi ravnomernog, punog razvoja svih aspekata ličnosti i individualnih sposobnosti dece. Sadržaji predmeta obezbeđuju razvijanje kompetencija za poučavanje i učenje kroz različite tipove, vrste aktivnosti, vaspitno-obrazovne igre; podršku detetu i komunikaciju i saradnju sa svim interesnim grupama (decom, roditeljima, kolegama, ustanovama, lokalnom zajednicom); evaluaciju vaspitno-obrazovnog rada i dečijih postignuća, profesionalni razvoj vaspitača i primenjena istraživanja pedagoške prakse, radi njenog unapređivanja. Studijski program sadrži opis ciljeva i ishoda procesa učenja, uslove za upis na studijski program, listu obaveznih i izbornih predmeta sa okvirnim sadržajima i bodovnom vrednošću za svaki pojedini kurs (kao i za završni rad), način izvođenja studija i potrebno vreme i dr.

Student bira u svakom semestru, od ponuđenih predmeta datog područja, jedan izborni predmet. Svi predmeti su jednosemestralni. Ispiti se polažu posle svakog semestra. Izrada i odbrana završnog rada podrazumeva sticanje ESPB i mora biti u funkciji teorijske i praktične pripremljenosti za profesionalni rad vaspitača. Završni rad je interdisciplinarnog karaktera, a student bira iz kog predmeta NS ili SA tipa će raditi Završni rad, uobličava ga prema metodološkim uputstvima u pisanoj formi i nakon prihvatanja od Komisije usmeno prezentuje. Završni rad se usmeno brani nakon svih položenih ispita i obavljene kontinuirane pedagoške prakse.

Studijski program afirmiše aktivnu participaciju studenata, kroz smenu različitih oblika, interaktivnih metoda i tehnika, podstiče samostalnost, kreativnost i kritički odnos studenata prema nastavi visokoškolske ustanove i predškolskoj praksi. Aktivna nastava se odvija u cilju podsticanja i obezbeđivanja kooperativnih i interaktivnih formi učenja kroz predavanja, vežbe, izradu seminarskih radova, individualnih i timskih prezentacija, eseja, kolokvijuma, praktičnog rada, studijsko-istraživačkog rada, konsultacija, samostalnog istraživanja, izrade projekta i mentorskog rada.

Sadržaji pedagoške prakse su orijentisani na realnu pedagošku praksu, uz posebne zadatke iz svih predmeta koji su sadržani u SP. Tokom njenog trajanja, studenti imaju priliku da prate, posmatraju, upoređuju stečena naučno-stručna znanja (znanja, veštine, sposobnosti, stavove, vrednosti) i nivo njihove praktične primene, kritički je sagledavajući, participiraju u radu predškolske ustanove, utvrđujući i unapređujući nivo primene svojih stečenih znanja.

Po zakonski definisanom kriterijumu, po kom se jedan ESPB dodeljuje za svakih 25 do 30 sati angažovanja, angažovanje studenata podrazumeva neke od sledećih aktivnosti: aktivna nastava (predavanja, vežbe, istraživački rad), seminarski rad, kolokvijum, prezentacija i sl. Struktura kurikuluma u skladu je sa važećim Standardima kompetencija za profesiju vaspitača, kao i sa Opštim osnovama programa predškolskog vaspitanja i obrazovanja i obuhvata obavezne i izborne nastavne predmete iz oblasti pedagoško-andragoških, psiholoških, socioloških, filozofskih, bioloških, matematičkih, medicinskih i računarskih nauka, nauka o jeziku i polja umetnosti. U odnosu na prethodne cikluse akreditacija, kurikulum je značajno obogaćen novim obaveznim i izbornim predmetima, što studentima daje značajno šire mogućnosti za dodatno proširivanje znanja. U tom smislu, nastavni predmeti pokrivaju široko polje znanja iz različitih naučnih disciplina, studentima se omogućava viši stepen samostalnosti u kreiranju vlastitog profesionalnog profila koji odgovara profilu vaspitača budućnosti - erudicija u opštem obrazovanju, fleksibilnost i šarolikost u interesovanjima, refleksivnost u razvoju karijere, tolerancija i demokratičnost u stavovima i vrednostima.

Upis kandidata se vrši na osnovu konkursa koji raspisuje i sprovodi Državni univerzitet u Novom Pazaru. Uslov za upis na studijski program osnovnih akademskih studija je završena četvorogodišnja srednja škola i položen prijemni ispit. Prijemni ispit se polaže iz oblasti Opšte informisanosti i Srpskog jezika i književnosti. Pre pristupanja polaganju prijemnog ispita, budući studenti pristupaju proveri sklonosti i sposobnosti – govornih, muzičkih i fizičkih, koja je eliminacionog karaktera. Maksimalan broj osvojenih bodova na osnovu srednjoškolskog uspeha je 40, a na testovima se može postići 60 (30+30) bodova.

Predmeti iz predloženog studijskog programa iskazani su brojem ESPB bodova u skladu sa zahtevima pojedinih predmeta i opterećenjem studenata. Bodovna vrednost svakog predmeta iskazana je ESPB bodovima i kreće se od 4 - 8 za nastavne predmete, za praksu po 4 boda i za Završni rad ukupno 6, što ukupno iznosi 240 ESPB bodova (u svakoj godini 60 ESPB).

Postoji mogućnost prelaska sa drugih studijskih programa polaganjem diferencijalnih ispita u skladu sa Pravilnikom o mobilnosti studenata, prenošenju ESPB bodova i priznavanju ispita na DUNP.

Univerzitet obezbeđuje nastavnu bazu: amfiteatar, učionice za auditivnu nastavu, vezu sa brzim internetom i bibiloteku, kao i obavljanje Pedagoške prakse u Predškolskoj ustanovi Mladost, sa kojom ima potpisan Sporazum o saradnji.

Osnovna svrha studijskog programa Vaspitač u predškolskim ustanovama je da se, shodno potrebama društva obezbedi odgovarajuća priprema studenata za složenu i odgovornu profesiju vaspitača u predškolskim ustanovama i usaglašena je sa Standardima kompetencija za profesiju vaspitača i njegovog profesionalnog razvoja i sa osnovnim ciljevima Državnog univerziteta u Novom Pazaru.

Svrha studijskog programa je obrazovanje vaspitača kao refleksivnih praktičara i istraživača sopstvene prakse, koji će negovati demokratski, inkluzivni pristup praksi, zastupati interese i promovisati prava dece i porodica i razvijati kvalitet predškolskog vaspitanja i obrazovanja kroz kontinuirano kritičko preispitivanje i istraživanje prakse. Studijski program omogućava razumevanje kompleksne prirode profesije vaspitača kao relacione, etičke i refleksivne po svojoj suštini i razvijanje kompetencija (znanja, umenja i vrednosti) potrebnih za odgovorno delanje (u području neposrednog rada sa decom, razvijanja saradnje i zajednice učenja i razvijanja profesionalne prakse), usmereno na dobrobit deteta, kvalitet odnosa i zajedničko učešće, odnosno kompetencija potrebnih za autentično razvijanje programa kroz saradnju sa svim učesnicima u praksi vrtića, vođeno principima i strategijama kojima se podržava holistički razvoj dece, integrisano učenje kroz odnose i delanje, igru i istraživanje, uz uvažavanje osobenosti svakog deteta.

Polazeći od činjenice da pravo na vaspitanje i obrazovanje ima svako dete i da je društvo dužno da organizuje mrežu institucija u kojima se obavlja ova delatnost, može se konstatovati da se svrha studijskog programa za obrazovanje vaspitača u predškolskim ustanovama ogleda upravo u zadovoljavanju društvene potrebe za kvalitetnim obrazovanjem vaspitača od kojih zavisi uspeh u vaspitno - obrazovnom radu u predškolskim ustanovama i drugim specijalizovanim ustanovama. Osim toga uloga vaspitača je pored roditelja odlučujuća u pogledu postizanja uspeha u vaspitno-obrazovnom delovanju na dete. Naime, ritam življenja i opšta atmosfera u predškolskoj ustanovi zavisi od stručne osposobljenosti vaspitača i stečenih kompetencija za planiranje i realizaciju programa koji im se poveravaju. Da bi se vaspitači pripremili da deluju u složenim uslovoma u ustanovama za vaspitanje i obrazovanje dece, neophodno je da se njihovom obrazovanju pristupi interdisciplinarno i da im se obezbedi sticanje stručnih kompetencija u pogledu obavljanja vaspitanja i obrazovanja, nege, preventivne dečje zaštite, dnevnog odmora i spavanja, korektivnog rada sa decom koja imaju smetnje u razvoju i socijalne zaštite dece.

Svrha studijskog programa je stoga da kroz predmetne sadržaje i pedagošku praksu kod studenata, budućih vaspitača razvije kompetencije za holistički, humanistički i demokratski pristup detetu, uz poštovanje specifičnosti i prava deteta, a zarad njegovog maksimalnog razvoja kroz igru kao vodeću aktivnost. Tematski i integrisani pristup obrađivanju sadržaja iz prirodnih, društvenih nauka i umetnosti, čine osnovu za pripremu dece za svakodnevni život, dalje obrazovanje i vaspitanje, u skladu sa ciljevima obrazovanja i vaspitanja. Ispunjavaju se i preduslovi za formiranje visokoobrazovanog vaspitača koji je pripremljen za sagledavanje složenosti konteksta u kome raste i razvija se dete aktuelnog vremena i kompleksnu profesionalnu ulogu kojom učestvuje u zadovoljavanju potreba svih interesnih grupa sa kojima je u komunikaciji (dete, roditelj, kolega, unutrašnji i spoljašnji saradnici, lokalna zajednica), poštujući naučna dostignuća i zakonske norme uz razvijen senzibilitet za individualne karakteristike i probleme dece, sposobnost za brzo i ispravno reagovanje na sve probleme sa kojima se suočava u praksi, sagledavanje kvaliteta sopstvene pedagoške prakse kroz samovrednovanje i vrednovanje rada, kontinuirano usavršavanje, učešće u projektima i istraživanjima od značaja za predškolsku praksu. U tom smislu, svrha programa se ogleda i u obezbeđivanju konkurentnosti na tržištu rada i adekvatnom profesionalnom pozicioniranju.

Cilj studijskog programa je akademsko obrazovanje vaspitača i njihovo osposobljavanje za rad sa decom koja borave u predškolskim i specijalizovanim ustanovama.

Opšti cilj ovog studijskog programa je da se osigura razvijanje profesionalnih kompetencija kroz usvajanje znanja i razvijanje veština u vezi sa obezbeđivanjem uslova za učenje i razvoj dece predškolskog uzrasata u skladu sa njihovim potrebama, mogućnostima i interesovanjima, kao i u vezi sa negovanjem igre i specifičnih oblika učenja i podsticanja vlastitih aktivnosti deteta kao načina sticanja saznanja o sebi i svetu koji ga okružuje.

Ciljevi studijskog programa usklađeni su sa Standardima kompetencija za profesiju vaspitača i njegovog profesionalnog razvoja, a usmereni su konkretno na:

  • Razvijanje kompetencija za profesionalno, odgovorno, etičko i kreativno delovanje, zasnovano na refleksivnom preispitivanju znanja, umenja i vrednosti u promenljivim kontekstima, usklađeno sa ciljevima i načelima predškolskog vaspitanja i obrazovanja
  • Emancipaciju i (lično i profesionalno) osnaživanje studenata, razvijanje samopouzdanja, samouverenosti i kapaciteta potrebnih za suočavanje sa neizvesnošću i izazovima u kompleksnoj, dinamičnoj, promenljivoj, nepredvidljivoj i kontekstualno oblikovanoj praksi vaspitanja i obrazovanja, za (kolaborativno) rešavanje problema i profesionalno javno delovanje
  • Razvijanje kompetencija potrebnih za razvijanje realnog programa kroz strategije planiranja, zajedničkog razvijanja programa i dokumentovanja (uz adekvatno korišćenje savremenih tehnologija), u skladu sa principima razvijanja realnog programa i sa ciljem pružanja podrške personalnoj, delatnoj i socijalnoj dobrobiti dece, kreiranjem sigurne i podsticajne (fizičke i socijalne) sredine za učenje i razvoj, razvijanjem integrisanog pristupa učenju, podržavanjem igre i podsticanjem učenja kroz igru i istraživanje
  • Razvijanje osetljivosti za različita pitanja i probleme u oblasti predškolskog vaspitanja i obrazovanja, uz razumevanje različitih programskih koncepcija i spremnost za istraživanje sopstvene prakse, celoživotno učenje, lični i profesionalni razvoj
  • Razvijanje proaktivnosti, refleksivnosti, kritičkog i istraživačkog duha, potrebnih za kontinuirane promene i građenje kvaliteta predškolskog vaspitanja i obrazovanja
  • Razvijanje senzitivnosti za različite dimenzije odnosa, veštine slušanja i dijaloga, tolerancije (za višeperspektivnost i različitost), responzivnosti i drugih kapaciteta potrebnih za građenje pravednih odnosa, negovanje demokratskog, inkluzivnog pristupa praksi, osećanja zajedništva i pripadništva, promovisanje ravnopravnosti, kooperaciju i kolaboraciju sa svim učesnicima u praksi vrtića, kao i za razvijanje zajednice učenja.

Kompetencije diplomiranih studenata su u skladu sa Standardima kompetencija za profesiju vaspitača i njegovog profesionalnog razvoja i odgovarajućim nivoom Nacionalnog okvira kvalifikacija. Ishodi učenja su opisani prema deskriptorima ishoda učenja Nacionalnog okvira kvalifikacija (NOKS, nivo 6.2).

Opšte kompetencije:

  • Analiza i generisanje informacija i ideja, kritičko promišljanje o različitim rešenjima i njihovim posledicama
  • Refleksivno preispitivanje znanja, umenja i vrednosti, kreativno primenjivanje znanja i umenja, suočavanje sa izazovima i rešavanje problema u praksi
  • Razvijanje zajednice učenja u predškolskoj ustanovi i van nje, kvalitetnu, konstruktivnu komunikaciju i saradnju sa decom, roditeljima, stručnim saradnicima, stručnjacima drugih profila i svim akterima u profesionalnoj i društvenoj zajednici
  • Kreiranje sigurne i podsticajne (fizičke i socijalne) sredine za učenje i razvoj dece
  • Pružanje podrške razvijanju socijalnog i kulturnog identiteta dece i osećanja pripadnosti kroz participaciju u vršnjačkoj zajednici, vrtiću i lokalnoj zajednici
  • Samorefleksiju, kritičko sagledavanje i istraživanje sopstvene prakse
  • Praćenje i dokumentovanje učešća dece i vrednovanje kvaliteta realnog programa
  • Analitičko razmatranje savremenih programskih koncepcija predškolskog vaspitanja i primera dobre prakse u cilju unapređivanja sopstvenog rada i građenja kvaliteta predškolskog vaspitanja i obrazovanja
  • Promovisanje predškolskog vaspitanja i profesije vaspitača svojim profesionalnim delovanjem, kroz učešće u medijima, na stručnim skupovima, publikovanjem stručnih radova
  • Odgovorno delovanje zasnovano na etičkom kodeksu profesije

Predmetno-specifične kompetencije:

  • Primenjivanje i preispitivanje strategija planiranja, zajedničkog razvijanja programa i dokumentovanja i korišćenje savremenih tehnologija u razvijanju realnog programa
  • Razvijanje integrisanog pristupa učenju kroz teme/projekte
  • Integrisanje metodičkih znanja i umenja u razvijanje realnog programa i korišćenje metodičkih pristupa kojima se podstiče učenje kroz igru i istraživanje
  • Osmišljavanje i građenje podsticajnog, inspirativnog prostora u vrtiću i otkrivanje mesta učenja u okruženju
  • Podržavanje dobrobiti i potencijala deteta, zajedništva, odnosa pripadanja, aktivnog učešća i doprinosa, stvaranje prilika za raznovrsna, autentična iskustva i različite načine izražavanja
  • Različite načine podržavanja igre
  • Modelovanje istraživačkog i stvaralačkog pristupa učenju
  • Iniciranje zajedničkog istraživanja i igre sa decom i preispitivanje sopstvene uloge kao inicijatora i učesnika
  • Vođenje pedagoške dokumentacije i korišćenje dokumentovanja za razvijanje realnog programa i refleksivne prakse
  • Razvijanje partnerskih odnosa sa roditeljima i njihovo smisleno uključivanje u razvijanje programa
  • Efikasno i efektivno rešavanje problema u području razvijanja realnog programa i neposrednog rada sa decom
  • Demokratski i inkluzivni pristup praksi kojim se uvažava različitost i posebna pažnja posvećuje uključivanju dece iz osetljivih grupa
  • Profesionalnu komunikaciju, kritičku refleksiju i kontinuirano učenje, stručno usavršavanje i profesionalni razvoj
  • Proučavanje savremene stručne literature i trendova razvoja predškolskog vaspitanja i obrazovanja

Ishodi učenja:

  • Znanja o holističkoj prirodi razvoja deteta i različitim strategijama učenja dece predškolskog uzrasta
  • Razumevanje različitih programskih koncepcija predškolskog vaspitanja
  • Znanja iz oblasti različitih nauka, umetnosti i kulture kao izvora sadržaja u razvijanju tema/projekata i osnove za proširivanje istraživanja i igre sa decom
  • Razvijena umenja za kreiranje inspirativne sredine za učenje i istraživanje
  • Celovito sagledavanje delatnosti predškolske ustanove (povezanosti vaspitanja, obrazovanja, brige, nege, preventivno-zdravstvene i socijalne zaštite)
  • Kreativno primenjivanje znanja i umenja u skladu sa uzrasnim i razvojnim osobenostima dece
  • Razumevanje uloge vaspitača kao inicijatora i učesnika istraživanja i igre sa decom, orijentisanost na integrisani pristup učenju, podržavanje inicijative, podsticanje participacije, negovanje saradnje, kreativnosti i stvaralaštva
  • Poznavanje metodologije primenjenih istraživanja
  • Demokratski, kritičko-refleksivni i istraživački pristup praksi u cilju kontinuiranih promena i razvijanja (kvaliteta) programa, uz integrisanje znanja iz različitih oblasti i korišćenje digitalnih tehnologija
  • Otvorenost za građenje odnosa sa porodicom i zajednicom uz uvažavanje porodičnih i društvenih konteksta
  • Spremnost za angažovanje u zajednici na promovisanju prava deteta i porodice i predškolskog vaspitanja i obrazovanja
  • Preduzimljivost u rešavanju problema, spremnost za ulogu refleksivnog praktičara i odgovorno delanje, zasnovano na humanističkim vrednostima, usklađeno sa ciljevima predškolskog vaspitanja i obrazovanja i specifičnim situacijama
  • Pozitivan odnos prema potrebi celoživotnog učenja, profesionalnog razvoja i profesionalnog javnog delovanja